Politika

Infos

&ldquo;Cijena bijelog hljeba se neće mijenjati, jer je on jeftin. Trgovci zarađuju i do 30 odsto na njega. Cijene će se morati korigovati kod specijalnih vrsta hljeba. Ražani koji je 0,70 eura moraće ići na jedan euro, heljdin hljeb sa 0,90 na 1,50 euro i hljeb bez glutena sa jedan na 1,50 eura&rdquo;, kazao je Dnevnim novinama predsjednik Udruženja pekara Crne Gore Svetozar Radonjić.

Kada je formiramo Udruženje pekara Cme Gore 2002. godine postojale su tri vrste hljeba i tri vrste kifli. Danas na trži&scaron;tu Cme Gore imamo 200 vrsta hljeba i peciva.

&ldquo;Približili smo se kvalitetu zatvoreno&rdquo;, kaže Radonjić.

Trži&scaron;te hljeba u Crnoj Gori vrijedi oko 80 miliona eura. Od toga je, kaže predsjednik Udruženja koje broji 700 pekara, praktično uvoz 50 odsto.

&ldquo;Postoji jedan paradoks u svijetu ekonomije, zove se hljebni paradoks. &Scaron;to je kriza veća, to je i potro&scaron;nja bijelog hljeba veća. I to je nauka utvrdila. Znači, svi proizvodi kad je kriza padaju, a količina prodatog bijelog hljeba raste zato &scaron;to ljudi nemaju para pa tu svoje potrebe podmiruju iz hljeba. Taj hljeb je genetski promijenjen jer se bijelo bra&scaron;no sve manje u svijetu koristi tako da je ono jeftino i na&scaron;i trgovci to koriste i zarađuju dobre pare&rdquo;, ocjenjuje Radonjić, procjenujući da trgovci imaju 30 odsto profita od bijelog hljeba.

Podvlači da pekari ne zarađuju, već samo trgovci jer su rabati ogromni i do 40 odsto.

&ldquo;U Crnoj Gori je najteža kletva kad se kaže da bog da mu se hljeb ogadio. E, mi smo do&scaron;li u situaciju da nam se hljeb ogadio, kao da smo pred prokletstvom. Tamo gdje mi težimo Zapadnoj Evropi, tamo niko ne jede bijeli hljeb. A da ne pričamo o tome koliko bi mi mogli da proizvodimo raži, heljde, prosa&rdquo;, ocjenjuje on.

Predsjednik Udruženja pekara Crne Gore u razgovoru za Dnevne novine otkriva javnosti manje poznatu činjenicu da je iako najprodavaniji, upitan kvalitet sirovina od kojih se pravi bijeli hljeb.

&ldquo;Trgovci su u&scaron;li u domaću proizvodnju. Oni uvoze smrznuti hljeb iz Rumunije, skidaju etiketu, podgrijavaju ga i tako prodaju. Dakle, tretman domaće proizvodnje i tog hljeba koji dolazi sa konzervansima zamrznut je potpuno neadekvatan. Nijedna država na svijetu to ne bi tolerisala&rdquo;, poručuje Radonjić.