Politika

Infos

Specijalno državno tužila&scaron;tvo (SDT), pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca&nbsp;Milivoja Katnića, tokom posljednjih &scaron;est godina primjene Strategije procesuiralo je samo jedan predmet i to opet ne na sopstvenu inicijativu, već im je predmet ustupilo Tužila&scaron;tvo za ratne zločine Republike Srbije, naveli su oni.

&ldquo;Za &scaron;est godina, Specijalno državno tužila&scaron;tvo, koje je bilo nadležno za primjenu ove strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca&nbsp;Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet (Zmajević) koji im je ustupilo Tužila&scaron;tvo Republike Srbije. Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužila&scaron;tva očekivao na osnovu Strategije&rdquo;, kazali su iz HRA.

Kako navode iz te NVO, radilo se o predmetu protiv okrivljenog&nbsp;Vlada Zmajevića&nbsp;zbog ubistva civila na Kosovu, za koji su prethodno izviđajne i istražne radnje prikupljanja dokaza sprovedene u Srbiji. SDT je Zmajevića procesuiralo i on je pravosnažno osuđen 18. novembra 2019. godine na 14 godina zatvora.

HRA je juče pozvala gospodina Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je on bio lično nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

&ldquo;Ova Strategija je bila i jedina strategija o postupanju državnog tužila&scaron;tva koju je Ivica Stanković donio za vrijeme obavljanja dužnosti vrhovnog državnog tužioca. Usvajanju Strategije za istraživanje ratnih zločina je prethodio analitički izvje&scaron;taj eksperta Evropske Unije&nbsp;Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotada&scaron;nje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori&rdquo;, kazali su iz HRA.

On je, kako dodaju, posebno istakao da državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu i kao jedan od glavnih zaključaka naveo nedostatak strate&scaron;kog pristupa istraživanju i procesuiranju ratnih zločina.

&ldquo;Evropska komisija je u godi&scaron;njim izvje&scaron;tajima o Crnoj Gori isticala da tužila&scaron;tvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesni&scaron;tvo ili pomaganje i podsticanje. Usvajanje strategije za istraživanje ratnih zločina je propisano kao mjera Akcionim planom za poglavlje 23, a onda je takvu strategiju vrhovni državni tužilac usvojio 8. maja 2015. godine&rdquo;, rekli su iz HRA.

Kako tvrde, SDT nije ponovo otvorilo ni jedan od starih predmeta (&bdquo;Morinj&ldquo;, &bdquo;Bukovica&ldquo;, &bdquo;Deportacija&ldquo;, ,,Kaluđerski laz&rdquo; i dr), iako je Strategija u članu IV predviđala da se oni pregledaju u &bdquo;u cilju provjere da li je moguće identifikovati jo&scaron; neke osumnjičene, uzimajući u obzir sve modele krivične odgovornosti i krivična djela&ldquo;.

&ldquo;Salustro je 2014. godine o&scaron;tro kritikovao procesuiranje predmeta &bdquo;Bukovica&ldquo; i &bdquo;Deportacija&ldquo; od strane i državnog tužila&scaron;tva i sudova. Evropska komisija je u svim izvje&scaron;tajima od 2013. godine do danas nagla&scaron;avala da presude donijete u predmetima ratnih zločina nijesu bile u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom i da su sadržale pravne gre&scaron;ke&rdquo;, saop&scaron;tili su iz HRA.

Navode da je u kontekstu Deportacije, SDT u međuvremenu odbacilo tri krivične prijave bez obrazloženja.

&ldquo;Jednu su protiv vrha vlasti i tužila&scaron;tva podnijeli glavni urednik &bdquo;Monitora&ldquo;&nbsp;Esad Kočan, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore&nbsp;Milan Popović&nbsp;i poslanik&nbsp;Koča Pavlović, a druge dvije novinar i publicista&nbsp;&Scaron;eki Radončić, odnosno Radončić i&nbsp;Jasenka Perović, predsjednica Udruženja porodica deportovanih BiH građana 1992. iz Crne Gore protiv Slobodana Pejovića i NN lica. U vezi predmeta Kaluđerski laz, na krivičnu prijavu koju je podnio advokat&nbsp;Velija Murić&nbsp;tužila&scaron;tvo nije odgovorilo od 2015. godine&rdquo;, kazali su iz HRA.

Akcija za ljudska prava (HRA) je juče pozvala gospodina Stankovića, da prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je jedini bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

&ldquo;Ova Strategija je, koliko je poznato, bila i jedina strategija koju je on donio za vrijeme obavljanja dužnosti vrhovnog državnog tužioca. Kao osnov za raspravu, gospodinu Stankoviću smo dostavili i Nacrt izvje&scaron;taja Akcije za ljudska prava o primjeni Strategije, zasnovan na izvje&scaron;tajima o radu SDT, koji su mu u kontinuitetu dostavljani na uvid&rdquo;, ističu u saop&scaron;tenju.

Prema njihovim riječima Evropska unija je u svojim strate&scaron;kim dokumentima o spoljnoj politici i pro&scaron;irenju u odnosu na Zapadni Balkan naglasila da tranzicionu pravdu smatra prioritetom za sve države u procesu pridruživanja, a procesuiranje ratnih zločina pitanjem koje zahtijeva da se hitno rje&scaron;ava.

&ldquo;Nedvosmislene i jedne te iste kritike koje Evropska komisija upućuje Crnoj Gori na temu procesuiranja ratnih zločina u svim godi&scaron;njim izvje&scaron;tajima od 2013. godine do danas jasno govore o neispunjenim očekivanjima u ovoj oblasti. Smatramo da bi gospodin Stanković sa saradnicima trebalo da objasni okolnosti koje su dovele do toga da Strategija ne dovede do očekivanih rezultata&rdquo;, zaključuju iz HRA.