Politika

Infos

Kako su podsjetili, crnogorska policija i službenici državne bezbjednosti (dana&scaron;nji ANB) &scaron;irom Crne Gore, a najvi&scaron;e u primorskim gradovima, mimo svih zakona i suprotno međunarodnom pravu, u maju 1992. godine pohapsili su oko 150 mu&scaron;karaca, većinom Bo&scaron;njaka, manjim dijelom Srba, i prema relevantom dokazu, pismu &scaron;efa kabineta tada&scaron;njeg premijera Mila Đukanovića, u &#39;svrhu&#39; razmjene ratnih zarobljenika u Bosni i Hercegovini, isporučili te osobe ratnom zločincu Radovanu Karadžiću tj. vojsci kojom je komandovao, Vojsci Republike Srpske.

,,Osamdeset troje ljudi nikada se nije vratilo porodicama, već su ubijeni u improvizovanim logorima na području Republike Srpske, najvi&scaron;e u koncentracionom logoru KPD Foča i na obalama rijeke Drine, nakon čega su pobacani u najveću masovnu grobnicu - rijeku Drinu&rdquo;, kazali su iz SPP-a. 
 
Iz te stranke istakli su da je Vi&scaron;i sud u Podgorici, i pored toga &scaron;to je prvobitno pravosnažno utvrdio da su bosanske izbjeglice nezakonito li&scaron;ene slobode i da su uzete kao taoci, a zatim isporučene jednoj od zaraćenih strana, u martu 2011. godine odbacio kvalifikaciju ratni zločin pod pla&scaron;tom da &ldquo;crnogorski policajci nisu bili dio sukobljenih strana u ratu&rdquo;. ,,Vlada Crne Gore je 25. decembra 2008. donijela odluku o sudskom poravnanju sa porodicama žrtava i preživjelim žrtvama deportacije 1992. godine kojima su isplaćene naknade u iznosu od 4.13 miliona eura poku&scaron;avajući da zata&scaron;ka ratni zločin u kojem su učestvovale najvi&scaron;e državne institucije, kao i personalno odgovorne osobe&rdquo;. 
 
Iz Stranke pravde i pomirenja jo&scaron; su napomenuli da je iz vrha crnogorske vlasti jo&scaron; 2011. godine obećano da će spomenik žrtvama deportacije biti podignut u krugu policijske stanice u Herceg Novom, kao i da će 27. maj biti progla&scaron;en Danom sjećanja na deportovane. ,,To se, međutim do danas nije dogodilo. Čekajući reformu sudstva, tužila&scaron;tva i policijskih agencija, Zakon o lustraciji ali i Zakon o zabrani negiranja holokausta, genocida i ratnih zločina, napomenućemo da je maja 1992. godine taj ratni zločin počinjen uz znanje i od strane tada&scaron;njih crnogorskih vlasti na čelu sa predsjednikom Momirom Bulatovićem, premijerom Milom Đukanović i predsjednikom Skup&scaron;tine Crne Gore Svetozarom Marovićem&quot;. 
 
Iz SPP-a su jo&scaron; kazali da mogu da razumiju za&scaron;to je prethodna vlast na perfidan i neljudski način poku&scaron;avala da taj stra&scaron;ni zločin, najveći u novijoj istoriji Crne Gore, prekrije pepelom kako bi sačuvala aktere istog, ali da se nadaju da će reformom sudstva, tužila&scaron;tva i policije, aktuelna državna struktura u najkraćem roku posvetiti pažnju rasvjetljavanju ovog zločina, procesuiranja neposrednih izvr&scaron;ilaca i nalogodavaca.

,,Uz to, nadamo se da će biti prihvaćena i inicijativa koju je prije desetak godina u svrhu manipulacije podnijela tada&scaron;nja vlast, a koja je nedavno obnovljena od strane bo&scaron;njačkih organizacija iz dijaspore i upućena &nbsp;predsjedniku Skup&scaron;tine gospodinu Aleksi Bečiću da se 27. maj proglasi za dan sjećanja na deportovane izbjeglice. Tako bi se, bar za korak, na&scaron;e dru&scaron;tvo približilo istini o zločinima počinjenih krajem pro&scaron;log vijeka u Crnoj Gori i katarzi koja nam je prijeko potrebna kako bismo civilizacijski ozdravili , a samim tim i naučili potomstvo da se zločin nikada ne može isplatiti, sakriti ili relativizovati&rdquo;, zaključuju.