Politika

Infos

Član 12 tog akta glasi: &quot;U slučavjevima premje&scaron;tanja, izno&scaron;enja iz države ili otuđenja dobara koja predstavljaju kulturnu ba&scaron;tinu Crne Gore, a na kojima pravo svojine ima vjerska zajednica, primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje za&scaron;tita kulturnih dobara&quot;.

Ovim članom, kako je navedeno u mi&scaron;ljenju koje potpisuje premijer Zdravko Krivokapić, ne naru&scaron;ava se nijedno od Ustavom utvrđenih načela. Zato, kako je saop&scaron;teno iz Vlade Ustavnom sudu, &quot;ne treba prihvatiti inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe člana 12&quot; Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Podnosioci inicijative su postavili pitanje da li član 12 predstavlja dovoljnu garanciju za za&scaron;titu Ustavom Cnr egore propisanih članova 77 (Nauka, kultura i umjetnost) i 78 (Za&scaron;tita prirodne i kulturne ba&scaron;tine).

Iako su podnosioci inicijative formalno zahtjevali ocjenu ustavnosti odredbe iz člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, oni su, podsjeća Krivokapić, neposredno nakon njenog podno&scaron;enja javno saop&scaron;tili da su to učinili &quot;potpuno mirne savjesti, sigurni u kvalitet zakona i u to da u njemu nema ni&scaron;ta &scaron;to bi državu i vjernike ugrozilo&quot;, te da je &quot;cilj ove inicijative da se potvrdi da je imovina države Crne Gore za&scaron;tićena.

&quot;Na taj način, odricanjem karaktera spornosti zakonske odredbe, podnosioci inicijative su očigledno iskazalo o neosnovanosti podneska kojim se zahtijeva pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti&quot;,&nbsp;navodi Krivokapić.

U svakom slučaju, dodaje premijer, član 12 je u saglasnosti je sa Ustavom Crne Gore.

&quot;Ovom odredbom je jasno propisano da se u &bdquo;slučajevima premje&scaron;tanja, izno&scaron;enja iz države ili otuđenja dobara koja predstavljaju kulturnu ba&scaron;tinu Crne Gore, a na kojima pravo svojine ima vjerska zajednica, primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje za&scaron;tita kulturnih dobara&ldquo;. Ovom zakonskom normom, koja u cjelosti upućuje na primjenu Zakona o za&scaron;titi kulturnih dobara, &scaron;titi se ustavno načelo za&scaron;tite prirodne i kulturne ba&scaron;tine (član 78 Ustava Crne Gore) u slučajevima premje&scaron;tanja, izno&scaron;enja iz države ili otuđenja dobara koja predstavljaju kulturnu ba&scaron;tinu Crne Gore, a na kojima pravo svojine ima vjerska zajednica&quot;,&nbsp;naglasio je Krivokapić.&nbsp;

Ovakvim propisivanjem se, dodaje, obezbjeđuje pravna sigurnost i to na način &scaron;to se &scaron;titi i afirmi&scaron;e ustavno načelo jedinstva pravnog poretka koje je Ustavni sud u svojim odlukama definisao kao &bdquo;međusobnu usklađenost svih pravnih propisa u Crnoj Gori&ldquo;, a time i načelo vladavine prava&ldquo; &scaron;to &bdquo;isključuje mogućnost da se zakonom, kojim se uređuje jedna oblast, mijenjaju pojedina zakonska rje&scaron;enja sadržana u sistemskom zakonu koji uređuje tu ili neku drugu oblast&ldquo;.

&quot;Odredba člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti je usagla&scaron;ena ne samo sa Ustavom Crne Gore i sistemskim zakonima, već je i izrađena shodno Pravno-tehničkim pravilima za izradu propisa&nbsp;kojima se stipuli&scaron;e sljedeće: &bdquo;Upućivanje u propisu na odredbe iz drugih propisa vr&scaron;i se pozivanjem na odredbu drugog propisa, a ne ponavljanjem same odredbe. Kad se u određenom propisu upućuje na primjenu drugog propisa, ne navodi se naziv propisa i broj Službenog lista u kojem je propis objavljen&quot;,&nbsp;naveo je Krivokapić.

Tim članom se, kako je rekao, obezbjeđuje pun obim proceduralne za&scaron;tite kulturnih dobara u skladu sa međunarodnim standardima i Ustavom Crne gore, a na način i u postupku koji je propisan odredbama Zakona o za&scaron;titi kulturnih dobara, kao sistemskim zakonom koji uređuje režim i mjere&nbsp;za&scaron;tite kulturnih dobara.

&quot;Vlada je mi&scaron;ljenja da se odredbom člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica ne naru&scaron;ava ni jedno od ustavom utvrđenih načela, iz kog razloga smatramo da ne treba prihvatiti Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti&nbsp;koju je podnio Klub poslanika &bdquo;Crno na bijelo&ldquo; u Skup&scaron;tini Crne&nbsp;Gore (Božena Jelu&scaron;ić, Milo&scaron; Konatar, Suada Zoronjić i Srđan Pavićević)&quot;,&nbsp;poručio je Krivokapić Ustavnom sudu.